/ Vranje, 16. 06. 2017. / Centar za istraživanje javnih politika i Odbor za ljudska prava Vranje
„ZLOUPOTREBA VATRENOG ORUŽJA I RODNO ZASNOVANO NASILJE: Lokalni kontekst i lična iskustva“
Današnjim performansom „Da LI NAS ORUŽJE ŠTITI ILI PLAŠI“, ovde u centru Vranja volonterke/i Odbora za ljudska prava Vranje, SOS telefona Vranje i Centra E8 uz podršku civilnih organizacija, građanki/a Vranja i u partnerstvu sa Centrom za istraživanje javnih politika, šalju poruku za poštovanje i primenu principa nulte tolerancije na nasilje nad ženama u porodično-partnerskim odnosima. Danas želimo da podsetimo i informišemo javnost o rizicima od vatrenog oružja i negativnim posledicama zaloupotrebe vatrenog oružja, posebno u kontekstu njegovog uticaj na pojavu nasilјa uopšte kao i rodno zasnovanog nasilјa, zato što:
Svake godine u Srbiji oko jedne trećine žena u slučajevima nasilja u porodici bude ubijeno iz vatrenog oružja. Ipak, u javnosti, ali i među kreatorima politika, nedovoljno se uviđa važnost zaokruživanja javnih politika koje povezuju nasilje u porodici i posedovanje legalnog i nelegalnog vatrenog oružja. U Srbiji ne postoji jedinstvena evidencija u slučajevima ubistva žena vatrenim oružjem u kontekstu rodno zasnovanog nasilja.
CENTAR za istraživanje javnih politika u svom istraživanju „Analiza zloupotrebe oružja i uticaja na rodno zasnovano nasilje kroz građansku akciju i javno zagovaranje politika“, ukazuje na važnost sveobuhvatnog povezivanja i zaokruživanja javnih politika, zakonodavnog okvira i praksi koji se bave vatrenim oružjem i nasiljem u porodici, što je i jedna od obaveza Srbije u okviru primene Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). (Više informacija na http://nasiljeuporodiciioruzje.publicpolicy.rs/ ).
CENTAR smatra da je kreatorima javnih politika na raspolaganju još mera koje bi mogle da doprinesu boljoj prevenciji nasilja u porodici počinjenog vatrenim oružjem. Na primer, mnoge zemlje, poput Australije i Kanade, uvele su dodatne uslove kod izdavanja dozvole za legalno posedovanje oružja, kao što je, uvođenje obaveze da bivša ili sadašnja žena ili partnerka moraju biti pitane, ako njihovi partneri žele da nabave oružje.
U Srbiji, čak i kada komšije znaju da neko ima neprijavljeno oružje, ne žele da takvu osobu prijave. Kada je prošle godine u slučaju nasilja u porodici u Žitištu pored Zrenjanina ubijeno petoro i ranjeno 22 ljudi, iz nelegalne automatske puške, propuštena je prilika da se u isto vreme organizovana akcija legalizacije oružja bolje osmisli, i javnost senzibiliše da posedovanje oružja u kući predstavlja pretnju za ženu i decu čak i ako ta puška, pištolj ili revolver nisu opalili.
Statistika femicida upozorava na stepen nebezbednosti žena u slučajevima nasilja u porodici i posedovanja legalnog i nelegalnog vatrenog oružja:
Izveštaji o femicidu ženske Mreže “Žene protiv nasilja”, o slučajevima ubistava žena, obuhvataju podatke na osnovu medijskih izveštaja i pokazuju da je u periodu od 2012. do 2016. godine 33% ubistava u prodično-partnerskom odnosu u Srbiji počinjeno upravo vatrenim oružjem. Za poslednjih 5 godina ubijeno je 170 žena u porodično-partnerskom odnosu, a njih 57 vatrenim oružjem.
Po evidenciji SOS telefona Vranje, u prvoj polovini 2017. godine, na teritoriji Pčinjskog okruga ubijene su dve žene vatrenim oružjem-pištoljem. U 2014. godini jedna žena, a u 2015.god dve žene ubijene su hicima iz lovačke puške.
Prema podacima Small Arms Survey iz 2014. godine, 95% posednika vatrenog oružja u Srbiji je muškog pola. Žene su češće nego muškarci žrtve incidenata koji se odigravaju u privatnom prostoru poput kuće ili dvorišta kuće
Na globalnom nivou, oko 66.000 žena bude ubijeno svake godine. Žene žrtve nasilјa u porodici sa smrtnim ishodom, se pojavlјuju u oko 17 procenata od ukupnog broja ubistava sa predumišlјajem.
– MUP Srbije procenjuje da u nelegalnom posedu ima oko 200.000 – 220.000 komada oružja, dok prema drugim izvorima ima i do 900.000 komada nelegalnog vatrenog oružja u posedu građana.
– Komisija za prikuplјanje i razvrstavanje oružja, koje je postalo vlasništvo Republike Srbije u 2012. i 2015. godini je sakupila i razvrstala ukupno 112.260 komada oružja.
– U četiri poslednje legalizacije (2003, 2007, 2015. i 2016. godine) iz nelegalnih u legalne tokove prešlo je 100.179 komada oružja i 2.460.520 komada municije .
– Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2016. godine pooštrene su kazne za nedozvolјeno nabavlјanje, držanje i nošenje oružja, kao i za neovlašćenu izradu, prepravlјanje, prodaju i razmenu vatrenog oružja. Za neovlašćeno nošenje predviđena je kazna zatvora od dve do dvanaest godina (prema prethodnoj regulativi kazna je bila od dve do deset godina).
Nepoverenje u sposobnost institucija da pruže bezbednost građanima, javlja se kao jedan od ključnih razloga za posedovanje oružja, ali istovremeno i kao jedan od glavnih razloga zašto žrtve rodno zasnovanog nasilja ne prijavljuju nasilje.
Donošenjem novog Zakona o oružju i municiji, Zakona o sprečavanju nasilja u porodici i izmenama Krivičnog zakonika, učinjeni su neki dobri pomaci da se na ove izazove odgovori.
VIŠE O PROJEKTU POGLEDAJTE NA SAJTU: http://nasiljeuporodiciioruzje.publicpolicy.rs/
ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA VRANJE
P. fah 191, Vranje odborvr@hrcvr.org Tel/fax: 017 / 414 854; 066 410 822 www.hrcvr.org